Obzirom na veliki interes, nastavljamo temu o prezimenima
Lumbarajskim na način da vam prenesemo o svakom ponešto. Nemamo obiteljsko stablo sa granama i ispisanim listovima, ali smo zato našli nešto o porijeklu migracijama i rasprostranjenosti. Za danas smo uvrstili najbrojnije Miline, Mušiće kojima smo ostali dužni, brojne Šestanoviće i da ne bi diskriminirali neke malobrojne, ali nimalo manje autentične odabrali smo i prezime Glassner. Pa krenimo redom:
Milina
Miline su Hrvati, najvećim dijelom s otoka Korčule. Razmjerno najviše Milina u proteklih sto godina rođeno je u Lumbardi gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Milina. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Milina u oko devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.
Miline su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 29 naselja, pretežito u seoskim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Lumbardi (171), Splitu (45), Klisu kraj Splita (35), Dubrovniku (15) i u Zagrebu (15).
Šestanović
Šestanovići su najčešće Hrvati, najvećim dijelom s otoka Korčule, a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Šestanovića u proteklih sto godina rođeno je u Lumbardi na otoku Korčuli, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Šestanović. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Šestanovića u više od pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu. Najveća migracija Šestanovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Lumbarde u Split.
Šestanovići su prisutni u sedam hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 21 naselju, pretežito u seoskim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Lumbardi (78), Splitu (25), Sunji kraj Hrvatske Kostajnice (15), Orebiću (8) i u Sisku (8).
Mušić
Mušići su većinom Hrvati, dobrim dijelom s otoka Korčule, a često su i Bošnjaci (iz Cazinske krajine, BiH). Razmjerno najviše Mušića u proteklih sto godina rođeno je u Bosancima kraj Duge Rese, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Mušić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Mušića u oko stodvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća. Glavni migracijski pravci Mušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bihaća (BiH) u Zadar, iz Bosanske Dubice (BiH) u Sisak te iz Bosanske Krupe (BiH) u Zagreb.
Mušići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 49 općina i 60 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Lumbardi (>73), Zagrebu(40), Rijeci (15), Sisku (15) i u Zadru (15).
Glassner
Prezime Glassner nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Splita. Prezime Glassner prisutno je jedino u Lumbardi (6).
Zakon 🙂
bravo za trud!
Svaka čast za trud.
Pohvale za trud!
Ova teorija o prezimenu Glassner ne drži vodu.
Pk. Fridrich Glassner je doša u Lumbardu od 1915 – 1920 i radi je kao filanca ( kontrolira je ulove ribe ) oli ti ga kontroban, a doša je iz Njemačke, bliže ruske granice.
Interesantna priča, moga bi Joško dat točne podatke
interesantno bi bilo 100% znat kako je išla pošto je unikatno prezime na našem području
Hvala na pomoći i podršci. Ubaciti ćemo dopunu u post, pogotovo ako Joško da još koji bitan podatak.
a kad ce nastavak
The dear hunter=lovac na miline
hoćemo još…..
Ako se ne varan podaci dolazu sa stranice imehrvatsko.net. Ali moglo bi s tu i dublje uć u analizu. Ja san, na primjer, ču legendu da su Miline doselili u srednjem vijeku sa Sicilije, i da je to ustvari Sicilijansko prezime.
Za Glassnera ja iman podatak da je Rus.
Šestanovići doselili iz Zakamenja sa Pelisca…
Zaimljivo je to sa prezimenima. Nisan 100% siguran za ove moje navode, ali tema ima mesa za raspravu.
a lujo iz slovačke
šestanovići su iz zakamena 100%
vidi san jedno obiteljsko stablo poprilično veliko