Prisjetimo se…

Dragi 2swm,
natira san starega Lujota da pretraži svoju bogatu turističku arhivu i da mi naje dva stara prospekta hotela Lumbarda, za koja san zna da hi posjeduje. Vrati ćemo se i 40 godina unase da vidimo same početke, sa već legendarnega, hotela u Lumbardi. Nadan se da će i ostali lumbardanetaši uživa u starin motivima Lumbarde, ko što ja sa guštan gledajući i čitajući ovaj mali dil povisti turizma u Lumbardi.
Pozdrav od Lujota mlajega.

Comments

  1. Možemo samo sa nostalgijom gledat ove slike sa iz možda najlipšeg vremena Lumbarde u zadnjih 100 godin. Puno je zelenila, nema divje gradnje, devastacije, Lumbarda je imala jasnu viziju prema turizmu. Populacija je tada bila manja, a u Lumbardi je tada ili malo kasnije bilo jedno kino, disko, koji nisu bili prazni, terasa sa koncertima gdje su svirali tada najjači pop bendovi u državi (Fosili, Magazin…). Iako je populacija u međuvremenu narasla, Lumbarda je osim u vinogradarstvu, otišla ne jedan, već nekoliko koraka nazad. Imamo li vlast kakvu zaslužujemo?! Lujo bravo za slike.

  2. Etna Drugi says:

    ..znan ni onda sve nije bilo bajno ali pari mi se puno lipše…
    Dobro si napisa.. Vlast bi mogla i trebala puno više..

  3. Lupus in trapula says:

    I ove kapi kiše ka da šapću: “Nikad više…” Nažalost…

  4. bakica says:

    A možda se i nešto nauči,
    (ono ko usput)

  5. Etna Drugi says:

    Bilo (je) bi bolje na tuđim greškama..

  6. Lumbardez says:

    Znan ni onda nije sve bilo bajno,
    al ditetu sve je sjajno i pari mi se puno lipše
    I ove kapi kiše ka da šapću: Nikad više
    Jer sve prolazi, ostaje samo u nama
    U srcima , u umu, I foto albumu
    Priča svaka slika, da ne zaboravin nikad
    Nasmijana lica nekih starih prika
    Nekih nema više, ostale su sjene
    Mora bit da je s njima nesta
    I dio mene
    Al vrate ga kiše,
    I vitar s juga
    Neka stara pisma, nostalgija I tuga.

  7. Lumbardian says:

    E, stari Lujo! Jedan je od onih od kojih možeš uvike ništo naučit. Pozna moj uži i širi zavićaj boje od mene. Avanturistički duh ga je vodi antičkin i napoleonovin putima, obaša je sve od povijesnog, turističkog i kulturnog značaja, nauči je taksonomiju otočnog bilja ko profešur a narodna imena ko izumrle babe što su znale vari trave za svaku bolest. Pripun je light viceva i doskočica, ovisi o situaciji. Sklon je sakupljanju, živi je izvor, arhivar, enciklopedija. Jedino ni nauči kanta.

  8. Lumbardian says:

    Na ovoj četvrtoj slici san uspi pročita kako je Lumbarda okružena vinogradima i maslinicima. To se čuje i danas a stvar je potpuno drugačija. Lumbarjani su brižljivo, malin zaselcima okružili vinograde, ljubomorno čuvajući Poje. Živili su samin rubom na narušavajući lirske linije lumbarajskog plitkog reljefa. Onda je počelo to sve, building i beton, jer nismo znali za održivi razvoj. Valo je hodi napri, pratit trendove i nemojmo srdi Boga. Sa smo pametniji, imamo struju i vodu, još malo pa i kaniželu, Kokojevicu smo izgasili i nečemo turizmu reč “adio Mare”. Bilo bi lipo da sa meru stanemo, dobro dobro dobro promislimo i jednin laganin korakon, kako nas je naučila recesija, pojemo u izvjesnost.

  9. Prisjetimo se malo kako je lako bilo u socijalizmu drpit tuđu zemlju, uzet Pišćet i napraviti apartmane. Kako je došla zgradurina samoposluge na rub polja i kako je ravnim zidom zabetoniran prvi žal 1980. A pogotovo kako je samovoljno i bez ikakvog projekta nasipano more i napravljena marina 1988. A drugovi koji su tada u komitetu odlučivali su još živi. A devastacije ostaju, pogotovo morske.

  10. Mislin da bi bilo dobro opet štampa ove stare prospekte jer nimalo ne zaostaju za ovim danas.

  11. Dominik says:

    Slažem se sa svima, a najviše sa onim što je Toni reka. Bila su to dobra vrimena lumbarajskog turizma, i možemo ove slike gledat sa nostalgijom, ali pitam se: zašto danas nemamo još bolji turizam, kad imamo ama baš sve uvjete za njega?

  12. kupus in trapula says:

    Kako je naš Maro ubo problematiku a? Da se mi ne bi zanosili nekim nostalgičnim momentima neopterećeni politikom i avetima prošlosti? Kako smo glupi. Ali tu je on da nas vrati na pravi put, slobodni umjetnik koji se u sve razumi i o svemu ima stav. Da se gospodina s Pantovčaka pita, Lumbarda bi bila kao sa didinih fotografija. I takva bi ostala. Da ga čeka neiskvarena onih misec dana liti.

  13. Sharky says:

    Maro zar nije tako i danas?! Sam si svojevremeno komentirao kako se zidalo pored tvoje kuće, bez da te se išta pitalo, a trebalo te se pitat. Kada se javni radovi izvode ilegalno, što se onda može očekivati od individualaca nad kojima nitko nema kontrolu, a k tome još nisu “dresirani” za život u organiziranoj zajednici. Mentalitet vuče očito korijene iz socijalizma, po principu snađi se druže, a u modernom žargonu bi se to moglo nazvati “survival of the fittest”. U svakom odsustvu vlasti (Toni je dobro primjetio), te kontrole poštivanja zakona, najdrskiji i najbezobrazniji izgleda najbolje prolaze. Nije to sindrom samo Lumbarde, već je to sindrom naše zemlje generalno (na žalost). No na državu Lumbarjani ne mogu utjecati, ali na život u svome selu mogu i bilo bi idealno kada smo već otok da budemo otok pozitivnog u ovom općem neredu.
    @Dominik – Lumbarda je stvarno po mnogočemu specifična i prepoznatljiva. Uz plaže i polje u centru sela, može se stvoriti odličan brend. Na žalost, dojam je da nema jedinstvenog stava želi li se usmjeravati u turizam ili ćemo i dalje dozvoljavat da se reže kamen usred sezone u centru sela. Ukratko turizam se za sad svodi na inicijativu pojedinaca od kojih nekolicina radi posao na vrhunskom nivou, puni su ideja i uz svako pomanjkanje inspiracije uvijek bi se moglo njih pitati što bi se trebalo unaprijediti na nivou sela, da u konačnici svi od toga profitiraju. Lumbarda, unatoč prometnoj izoliranosti još uvijek ima potencijala za turizam od više od jednog i po mjeseca.

  14. Činjenica je da je Lujo posla prospekte iz doba prije onoga o kojem Maro piše. Prije marine, prije Levanta, prije apartmanskog naselja. Dobro, drugovi iz komiteta su već bili tamo/tu ali još je Lumbarda bila malo misto koje tek kreće u turizam. A da je došlo do onega projekta na Lengu? Jednom su čistili u općinu i uspi san vidit onu čuvenu maketu hotela kako leti u kontejner. Voli bi ako kogo zna da nan čini znat, o koliko se soba i posteja radilo u onemu planiranemu osinjaku? Da ubacimo podatke u formulu o održivom razvoju i vidimo rezultat?
    Ne znam koliko ima smisla uopće raspravljat o “onim” i “ovim” vrimenima? Bilo bi lipo za početak na greškama učit, pa bi ih se manje i ponavljalo, valjda…

  15. Lumbardian says:

    Pitanje je u stvari kojin oblikon turizma se sad bavit. Meni se čini da je najvažniji nekakav gastro sa ambijentalnim restoranima, sa vinskon karton koja nan je samo tako dana u nasljeđe, i sa domačon spizon, posebno s ribom. To je ono ala seosko, eko, pa onda tradicionalno (ja tu odma vidin klapu). Obavezno zadržati klasiku: izležavanje po razvikanim plažama, suncobrani, ležaljke i sve to. Imamo Pišćet koji sad sa zove Marina pa razvijajmo nautički turizam. Onda dolazi u obzir sport i rekreacija (diving, treeking, jet-ski…), izleti, fisch-picking. Nesmimo zaboravit našu arheološku ostavštinu. Oko ovega, virujen, vlada koncenzus.

  16. Lumbardian says:

    Sad ostaje noćni život koji ne upražnjavaju samo mladi. E, tu se lome kopja. Mora ga bit jer je jako profitabilan. To su oni klubovi sa egzotičnin nazivima kao Tropicana, Santa Esmeralda, Papaya… di gost doslovno luduje do mile volje. U nafumano-alkoholiziranoj atmosferi di bass frekvencije paraju uši sve do Orebića, gost nekontrolrano prazni takujin. I sutra će se vrati jer ga mamu napola gola, erotična tjelesa suprotnog spola u ritmu muzike za ples. Tu nindi je i plaža di možeš ostvarit najskrivenije misli i usput se osvježit za novu rundu bjesomučnog njihanja u ritmu, jeli tako, muzike za ples. Kolo ovega, virujen, ne vlada koncenzus.

  17. Lumbarajka u srcu says:

    Ne vlada,istina ali tu opet počimnju drugi problemi,ili je puno glasno ili puno kasno itd. a za koji solad i za se bavi turizmom va digo stisnu srce zubima i nasmija se ka ti se plaće i da niko ne vidi tvoje muke a ovu zimu će mo se tuži jedni drugima kako nam je bilo teško i koga smo sve imali po kući.Ima gosti koji sevraćaju u Lumbardu 20 godina i znaju je i onda i sa i sve je isto volu,i uvike nam se vraćaju ma ne zbog bazena ,disco clubova ili neznam ni ja čega ne nego zbog našega lipega mista i dobrih judi-znaći da isto ništo ćinimo kako bog zapovida. Siguro da va hodi napri i va bi sve boji ali ne moramo po priko sebe nego pokažimo ono najbolje od mista i od judi jer nigdi ni kako ode.

  18. Anonymous says:

    ufffffffffffffffffffffffffffffffffffffffff

  19. Etna Drugi says:

    Drugovi su uspili učinit, a mi probajmo baren to održat.
    Što fali Levantu, Taverni, hotelima osim što nisu u našim rukama.
    Ali dobro takav je novi ustroj, slobodno tržište, imali smo priliku, moga je koji Lumbarjanin kupit nešto od tega, ali bolje stranac jelte, jelozitadi radi.
    Što fali Marini, osim da je nedovršena, kažu treba rješit papirologiju, za nadodat par blokova od betona na lukobran i završit cijelinu?!!
    Po meni je tako dobro pozicionirana, i od vitra, i za manevre ulaz-izlaz da bolja ni mogla ispast. Kad je gledaš iz zraka, savršeno se uklopila u okolinu.
    A noćni život? ispitivanja su pokazala da je to najisplativiji oblik turizma, mladi su najveći potrošači. Ali su kod nas zakinuti.
    Nekih pokušaja ima, da se i za njih napravi nešto, lokacija na punti od Ražnjića, idealno misto za noćni život, iz više razloga, ali čovik koji pokušava tamo nešto napravit, nije baš naiša na razumjevanje lokalnih vlasti.
    Pa zašto mu ne dat šansu bar da pokuša, pa ako ne vridi lako je vratit sve na staro..

  20. Sharky says:

    Mislim da su se tu koplja već prelomila i to negdje kad je umrla iluzija o disku u pržini. Lumbarda nikad neće biti Zrče, što je uostalom i dobro. Jer Zrče je pustopoljina na kojima su ludovanja do zore moguća, a da pri tome nitko ne trpi. Kokojevica je bila na putu da izvuče buku iz sela i ponudi neki noćni sadržaj za mlade, no zbog nekog razloga (možda zbog smrada smetlišta) projekt nije uspio. Sada smrada više nema, pa se možda pojavi neka nova inicijativa koja bi opet pokrila selo i grad Korčulu bez noćnih sadržaja.
    Lumbarda je po svojoj prirodi turističko mjesto koje bi se trebalo okrenuti obiteljima s djecom (zbog pješčanih plaža), rekreativcima (biciklistima, šetačima), ljubiteljima vina, hrane i ljubiteljima prirode. U tom duhu, možda je šteta da se šuma prema ražnjiću ne pretvori u park za šetače, bicikliste i sl. Na taj bi se način moguće preveniralo da se i taj dio sela devastira. Na mjestu vojarne lako bi se mogla naći neka postaja odmorište ili restoran sa lijepim pogledom na selo. Svi koji se bave turizmom u Lumbardi imali bi od toga koristi, izbjegla bi se moguća betonizacija i sačuvalo javno dobro koje bi i van sezone mogli uživati svi u Lumbardi. Eto to bi bilo za početak mašti na volju..

  21. boskososko says:

    Nista se puno prominilo ni od onda onda je to bilo nesto a danas je nista !!!!!

  22. Da podsjetim. Marina je građena bez ikakvog projekta, bez ikakve studije utjecaja na okolinu, bez ikakve dozvole, bez financijskog plana. Bila je to neka protuusluga za kamen dat za marinu u Korčuli. Rezultat je očit. Nedovršeno, prljavo, zatvoreno zelenkasto more, nejasni vlasnički odnosi. Jedini dobitak je besplatna zaštićena lučica za Lumbarđane.
    Sada predstoji sanirati pogreške iz socijalizma i ne popustiti pred apartmanizacijom. Da ne budemo kao Pag, Čiovo, Brač. Sa Rusima i zgradurinama. Na Korčuli ima tek nekoliko zgradurina sa stanovima za ljetovanje (Kneža, Prižba, malo naše Račišće), ali ne znači da ta opasnost ne prijeti. Ovisi o domaćim vlasnicima hoće li prodavati zemljišta i graditi zgradurine ili sačuvati prostor. Sjetimo se kakav je pritisak bio na prostorni plan 1998. da se dozvoli izgradnja na Veloj Glavici, pa se poslije prijetilo pištoljima kada se branila izgradnja u Pupnatskoj luci. A danas je Pupnatska luka ruglo izigravanja zakona prostornog uređenja sa dodatkom smetlišta na stijenama.
    Čini mi se da su Lumbarđani shvatili da je prostor najveća vrijednost, i da će se u budućnosti to najbolje prodavati. Samo to sada treba oblikovati u prodaju, jer sa hrpom nedostataka ni najpitomije mjesto neće imati dovoljno gostiju.

  23. Maro zašto ti nebi preuze odgovornost za ovo misto, imaš dosta napredna razmišljanja. Jedini način za to je politika.
    Baš me interesira kako bi proša.

  24. languague says:

    Neka me Lumbardian ispravi ako grišin, jer vidim da mu je botanika jača strana.
    jednom san ču da je žilj biljka koja je zakonom zaštićena i nalazi se upravo oko crkvice SV Križa u polju.
    A ode u Lumbardi ova biljka koja je na slici je prozvana cvit Sv. Anteta jakog intezivnog mirisa .
    Tako su mi govorili ka san bi mali.
    A Maro Maro oj bisera grano !!!!!!!

Speak Your Mind