Još graditeljskih…

Evo nam Maja šalje i fotoreportažu sa akcije prid crkvu svetega Rokota u subotu 21.3.09.

Comments

  1. Otišlo je staro opločenje, došlo novo industrijsko, unformnost i jednolikost zaposjeda ambijente. Činilo mi se da je Lumbarda nadrasla ovakav socrealizam, ali eto, kolektivizam radi i dalje po svome, bez javne rasprave, bez razrađivanja projekata, bez osjećaja za prostor i materijal. Kako je sv. Roko dobio jadnu kičastu imitaciju venecijanskog zvonika (potpuno stranu dalmatinskoj tradiciji), tako je i okolica crkve dobila površinu usporedivu sa granitnim pustinjama na trgovima većih hrvatskih gradova. Žao mi je za selo koje volim.

  2. Bumerang says:

    Što se zvonika tiče, tu se slažem sa tobom, prejednostavan, sa obzirom da živimo u mistu sa jednom od najdužih tradicija kamenarstva sa ove strane jadrana..
    Što se novoga opločenja tiče, tu apsolutno nemaš pravo, kamen je industrijski ispilan, ali je površina obrađena na način i sa alatom koji se koristio i prije 300 godina..
    Patina će doć sama po sebi.

  3. spićek says:

    al ste patani

  4. Lumbardian says:

    Svaka i najmanja kritika vriđa nas prosti puk, jer sve to vezano za religijsko, radimo sa velikom jubavju i voljom. Ipak pročitajmo dva, tri puta što piše Maro. Kako je popločan Stradun, Peristil, Kalelarga i sve crkve okolo? Kakva je kupola na tornju korčulanske katedrale majstora Andrijića koja je uzor u Dalmaciji i sličan zvonik u Žrnovu sv. Martina? Mislin na stil. Inače za mene je sasvim dostatna ona preslica i zvuk njenih zvona. A što se tiče svjetlosnog zagađenja, to je već podignuto na razinu UN-a, dakle štetno je. Nadajuči se da Maro nije zlonamjeran, mislim da je ono “bezvrjedan zvonik” plod nedovoljno promišljenog pisanja.

  5. Bezvrijedan je zvonik oblikom, jer se u mjestima oko Venecije stoljećima podizao zvonik nalik ta sv. Marka, a u Dalmaciji je to tek došlo dosta kasno. I pod Venecijom su se kod nas zvonici gradili drugačije, sa drugačijim krovovima, pa je nastao obliko kojega prepoznajemo kao svojeg: Zadar, Hvar, Dubrovnik itd. Ali eto, kada je u Lumbardi donator novca za zvonik diktirao oblik, onda je napravio ono što je on mislio da je zvonik. Crkva nije pitala konzervatore, nije napravljen natječaj, nisu na modelima iskušana razna rješenja. Dobili smo konfekciju u vremenu kada se moglo napraviti puno bolje. Zato je zvonik bezvrijedan, jer takvih ima na stotine kojekuda. A sv. Roka je izgradio Ćiril Iveković sa puno više mjere i ukusa, znajući da svako selo ne treba zvonik.
    A prosti puk se mora naučiti da se ne vrijeđa na kritiku, jer dobra volja nije dovoljna da nešto bude dobro. Prošla su vremena amaterizma koji sve pokriva. Pogledajte Dom, građen je u socijalizmu, sav ručno, ali je izveden od strane dobrog projektanta, jedan od najboljih zadružnih domova u Dalmaciji. Naši današnji zahvati su puno, puno ispod razine onog vremena. A društvo je daleko bogatije. Očito ne duhom. Dobar je i spomenik NOB. A što će ostati od kasnijeg vremena? Betonski zid na Žalu i betoski putići.
    Nije problem samo u površinskoj obradi kamena, nego u obliku i slaganju. Sada su ploče unifomne i kvadratne, što se nigdje nije radilo. Struktura opločenja daje karakter ambijentu. Nova splitska riva je najbolji primjer kako kvadrati određuju doživljaj.

  6. Isuse, pa što sad neva zvoniku?? Meni je baš uskladu sa crkvom.Ako čemo sad o zvonicima i stilovima pa pogledajte ove korčulanske zvonike reka bi da su kupole muslimanskih đamija….Bravo naši,samo tako naprid.I ovima za Crkvu i onima za putić do mora i svima budućima. Ma možemo bit ponosni, jer kad je koja akcija za misto uvik se ekipa složi.I tako treba, radimo,stvarajmo, baren ne uništavamo…Ma baš san ponosna što san Lumbarajka 🙂

  7. “Ma možemo bit ponosni, jer kad je koja akcija za misto uvik se ekipa složi.I tako treba, radimo,stvarajmo, baren ne uništavamo…Ma baš san ponosna što san Lumbarajka”

    E ova rečenica je prava rečenica,svaka ti čast Điđi…

  8. prolaznik says:

    Ima istine u svemu što pišete ali ja bih postavi pitanje vezano za jednu drugu akciju, a to je uređenje centra mista. Koliko čujem ni tu neće bit ponuđeno više projekata nego se već unaprid dalo dotičnoj osobi da učini projekt.
    Mislim da to ni posal jer uređenje centra lumbarde je komplicirani zahvat koji zahtjeva više od jednog pogleda kako on treba izgleda.

    • Lumbardian says:

      Oprosti prolazniče, ali ne mogu biti više ozbiljan, hik. Di je ta akcija? Samo daj guvane (greška) i cimenta, a posli pečenja i vina, hik, i sve čemo izgradi. Sve. Ako san ti upropasti temu, sutra ću ti da ruku pa ćemo to popravi, hik, lumBarDian.

    • Lumbardian says:

      Evo me ! Ja san ti za decentralizaciju centra što je više moguče. Za otčepljenje tega sifona. A i misto ko takvo je rasuto po brizima pa to vaja iskoristi. Ja bi projektantu predloži da se čvrsto drži za tri točke : dom (stari dil), bolavunova kuća, i ona od Kršinića (neznan točno čigova).Sve drugo je manje više amo reč loše. Mislin na strogi centar. I sva stabla va potaja i usadi nova po planu. I da ni alepski bor ili eukaliptus. Moj moto bi bi: što više kulturi, zelenilu, i upravi a što manje prometu , većen poduzetništvu i bučnom turizmu. Lako je meni trutruka ali komplicirano jest, a? Sorry još jedanput.

  9. meni je zvonik skroz korektno učinjen i mislim da je za pohvalu što su se ljudi uopće angažirali da ga izgrade. Daje poseban pečat mistu pogotovo noću. Svi ovi kolektivni radovi su za svaku pohvalu. Naravno da se uvik može boje, ali je lipo nakon puno gidina vidit ovakve slike i kako se judi zajedno rade ono što misle da je za opće dobro.

  10. Je istina je. Ču san da su poslin slikavanja vrgli lamine i išli ždera kozlića, a nisu učinili ništa. Maro neboj se, ništa (loše) ni učinjeno 😉

  11. Nitko se nije sjetio da se prije betoniranja treba istražiti što je bilo prije sadašnje crkve. Lumbarda nije iz pretprošlog stoljeća, pa ima jakih indicija za ponešto vrijednog srednjevjekovnog ispod zemlje. I po zakonu se prije gradnje moraju obaviti arheološka istraživanja. A mi u Lumbardi čak imamo i arheologicu koja radi drugdje. No, glavno je bilo napraviti na horuk, a bez konzultiranja struke, zaboraviti na povijest i ambijentalni ugođaj. Taj mentalitet jako vuče na loše navike iz socijalizma, ali se tada igradio Dom koji za nekoliko klasa nadmašuje sve izgrađeno poslije. Nije važno samo nešto napraviti, to treba biti i dobro, a tu Lumbarda zaostaje. Bez dobrih projekata nema dobrih izvedbi.

  12. Lumbarajka says:

    A moj Maro,najlakse je po ca iz mista i onda dava direktivu.Ka si tako sposoban i u sve se razumis, doji pa nas nauci.Nema ti nista od te puste filozofije,sve ti je to parla ke parla.Ja se Lumbardom ponosin i Lumbardu volin pa i podupiren sve ono sto je za dobrobit mista i mistana.Mozda nije sve po propisima i uvik more boje,ali niko ne more ospori ogromnu voju i zelju da se gre naprin.Oni kojima Lumbarda ni u srcu i kojima nista u njon ne va,gredu ca ko sto si i ti posa,i tu svako tvoje pravo da bilo sto komementiras,a najmanje kritiziras prestaje.Inace,meni se cini da je tvoje nezadovoljstvo upucenu investitoru,dobro znamo ko je on,a ne zvoniku pa nije lipo da ga tako gadis.Ne samo sto gadis zvonik nego se i sprdas s onima koji su dali ruku da bi zvonik bi onakvi kakvi je danas,ponos mista. I ono sto je interesantno,Lumbarda nikomu ne va,a svi se uvik iznova vracaju u ti mali raj na zemji.E judi moji,unisti ce nas pusta zloca i đelozija……………….

  13. Nisam zločest niti ljubomoran već razočaran i tužan što se u Lumbardi uništava baština pod izlikom obnove. Tako je sv. Bartul zabetoniran i nagrđen krovom, a sada se bacilo staro opločenje i zamijenilo konfekcijom. Još gore, od starog poda se nestručno grade zidovi, pa se miješaju razne obrade kamena. Opločenje je trebalo popraviti, a ne izbaciti. Nove zidove treba graditi od novog kamena, a ne reciklirati ono što je imalo izvorno drugu upotrebu i povijesnu vrijednost. Očito je nestručnost na djelu, a izgleda da većina misli da je novo bolje od staroga. Ja ne mislim tako.
    Isto je tako očito da je vrh zvonika u neskladu sa donjim dijelom. A sam po sebi je novokomponirana mješancija dijelova nalik na romaničke, renesansne i barokne oblike. Onaj tko ga je radio očito ne poznaje gramatiku arhitekture, tek je naučio riječi.
    A sve to je sramota za Lumbardu koja se diči kamenarskom tradicijom. Nekada su tu gradili Iveković i Kršinić, a sada očito neupućeni. Šteta da nije bilo konzervatorskog nadzora.

  14. Daj Maro koju staru fotku. To je svima drago.

  15. evo je!!!

Speak Your Mind