Javna rasprava Plan razvoja Lumbarde

PrintOpćina Lumbarda predstavlja dokument Plan razvoja Općine Lumbarda 2014-2019 i stavlja ga ovim putem na javnu raspravu.

Molimo sve da pošalju svoj prijedloge, pohvale ili primjedbe elektronskom poštom na mail adresu:
opcina.lumbarda1@du.t-com.hr  s naslovom PLAN RAZVOJA .
U tekstu poruke molimo vas da naznačite o  kojoj stranici, naslovu ili tablici se radi u slučaju vaše pohvale/prijedloga/primjedbe.

Javna rasprava će biti otvorena do 3.1.2014
Plan razvoja općine LUMBARDA za javnu raspravu (1)

Comments

  1. Kakva je to javna rasprava koja traje 2 tjedna? Kao da se nešto želi progurati na brzinu bez puno uvida. Javni uvidi trebaju trajati nekoliko tjedana, a onda javna rasprava sa razgovorima, objašnjenjima i tribinama koji mjesec. Tek se onda može ići u promjene, pa tek za nekoliko mjeseci na usvajanje. Ne znam kakav je to grb na naslovnoj strani. Onaj koji je dobio natječaj svojevremeno nije usvojen, a sada se pojavio ovaj sa korintskim kapitelom. Kakve veze ima taj kapitel sa Lumbardom? Nigdje ne piše tko su autori teksta, tko je pisao koj dio, tko je za što odgovoran. Navedena korištena dokumentacija je minimalna, pa koješta nedostaje u razmatranjima. Ima dosta jezičnih nespretnosti i nepismenosti (destinacija, resursi, targetiranje). Turizam se uzima kao jedina obećavajuća privreda. Cijeli Plan ima puno općih mjesta, fraza, rečenica koje ništa ne znače. O kulturnoj baštini autori očito premalo znaju, pa izostavljaju sve zgrade i ladanjsku arhitekturu. Navode se neke besmislenosti: spomenik Lumbardi u cetru. Ukupno, puno riječi (blago rečeno), a jedva nešto korisnog. Većinu toga znamo, ništa novog nismo dobili, niti se po ovome nešto može raditi. Izgleda da se promoviraju neki drugi projekti (klaster turizma, akcijske grupe). Zanima me koliko se to platilo.

  2. Procitala sam vas Plan Razvoja Lumbarde I Operativni plan. Sve je lijepo napisano sto bi trebalo raditi I sto je vazno za Lumbardu. Nisam vidjela konkretne prijedloge kako te planove ostvariti. Postoje li specificni planovi za razvoj?

  3. Ne mogu ne komentirati rezanje borova pred Domom. U općini opravdavaju da su bili opasni. Nisam vidio nikakve pukotine ili trula mjesta. Borovi su imali malo više od 50 godina, nisu bili stari niti bolesni. Sada je velika rupa, vidi se ružni istak zgrade iznad pošte, prazno je. Ljeti će se autobus čekati na suncu. Pomišljam da je to bila još jedno iskazivanje mržnje prema borovima. Umjesto da se skinu ružne palme (stupovi sa čupovima), biljka potpuno strana našem ambijentu, skidaju se velike krošnje. Tko zna kada je od vjetra pao zadnji bor u mjestu?

  4. super mario says:

    Moj Maro u potpunosti se slažem s tobom.

  5. lumbardian says:

    Što se tiće palmi, nisu one ni tako ružne ni tako strane za naše krajeve s obzirom da se pretpostavlja da su ih več rimljani donijeli u Dalmaciju. Maslinu su, za usporedbu, tek koji vijek ranije počeli uzgajati grci.
    Osim toga grčka datulja (Phoenix theophrasti) je autohtona mediteranska vrsta. One poznate splitske palme a čini mi se i ove naše pregusto posađene su kanarske datulje (Phoenix canariensis). Otporne su skoro na sve – vjetar, mraz, posolicu, sušu, visoke temperature… Palme su iznimno elegantne i treba znati gdje posaditi tu vertikalu, uz kakve objekte ili krajolik.

  6. lumbardian says:

    Protivim se obaranju stabala bez predhodno napravljenog i objavljenog kvalitetnog stručnog plana. Međutim, za razliku od Marota, nemogu bit toliko nekritičan prema prema sadnji i održavanju borova. Uostalom, prekolani je jedan pao ‘iz čista mira’ ispred hotela Lumbarda. Šume ovog bora, alepskog (Pinus halepensis) krasi u Splitu Marjan, u Lumbardi Ražnjić i velika su dekoracija krajobraza u svrhu turizma, pluča su sredozemlja i nekad su imale gospodarsku važnost (brodogradnja). Ali pojedinačna stabla u mekoj podlozi (pjeskulja) nekoliko puta brže rastu nego na kršu, podiže im se težište a južni ih vlažni vjetrovi k tomu naginju u svom smjeru te tako postaju opasni. Ako se več žele saditi četinjače, primjereniji bi bio dalmatinski crni bor (Pinus nigra var. dalmatica) ili pinj (Pinus pinea) koji su simetričniji a stabilnost im povečati čempresima. Valja pogledati ljepotu mješane šume ispod samostana Gospe od Anđela na Pelješcu.

  7. lumbardian says:

    Ne podnosim eukaliptuse i ako se žele stabla impozantnih dimenzija, zar nisu primjereniji koštil ili platana. Drvored prema Velon Poju več vidno propada a osim murvi, tamo su posađeni i bagremi. U parku je mislim još jedna lipa. Lijepo je da se vodi računa o gorkoj naranči ali mora biti više zastupljeno mediteransko zimzeleno bilje: lovor, oleandar, pitospora, pa čak i česvina, maslina, harub. Ispred pošte je raslo prije obnove jedno prekrasno stablo lovorvišnje (Prunus laurocerasus). O tipičnim mediteranskim grmovima neču sada trošit stranice ali autentično lumbarajsko cviče po kojima smo poznati u svitu botanike isto tako treba nači svije mjesto na Novom trgu gorkih naranača ili u parku. Dalo bi se razmišljati o odrini na koju bi se uspe čuveni lumbarajski grk.

    • odrina, odlična ideja, trg je nekako osta 2D, fali mu dimenzija. drago mi je vidi lumbardiana u komentarima, ko da sam ugleda sredozemnega medvida na seku od Bada :D

  8. Ma nisam ja za borove, to je nužno zlo kada je već tu. I ja bi puno radije košćele, harube, česvine i još koješta, pogotovo ono što ne gori lako. No, ono što dobro raste ne treba rušiti tek tako, jer za novo stablo treba desetljeća. Šteta da se stabla nisu zamjenjivala na vrijeme, odnosno da se nova nisu sadila u praznine. Isto to imam i u svom vrtu, pa tek sada shvaćam kako su moji propustili priliku nešto posaditi pred 50 godina, a bogme i ja pred 20. Palma je došla u 19. st. u široku upotrebu, kao folklor mediterana. Meni je ružna, grozno ružna.

  9. Mješavina mirisa borova i mora je nezaboravan doživljaj i blagodat svačijem zdravlju. Lumbarda je na idealnoj poziciji strujanja mediteranskog zraka bogatog česticama morske soli što zajedno sa aerosolom borovih šuma te ostalog ljekovitog i aromatskog bilja predstavlja izuzetnu vrijednost u svjetskim razmjerima. Zato je s razlogom alepski bor zaštitni znak hrvatskog turizma ( otoka i priobalja uz krajobraznu vrijednost, drvenu brodogradnju itd ).
    Jednog lijepog dana urediti će se “šetnica zdravlja” oko Ražnjića kroz guste borove šume uz pjesmu cvrčaka kako bi našim gostima pružili dodatni sadržaj, jednu kvalitetnu aromaterapiju. Ona je danas značajna u suvremenom životu a posebno u turizmu. Šetnica se može oplemeniti edukativnim pločama o zanimljivostima Lumbarde te flori i fauni otoka. Ne treba zaboraviti ni na sve veću popularnost promatranja ptica (birdwatching ili birding) a posebno u jesenskoj seobi (listopad). To zato što preko našeg otoka ide jedan od koridora preleta ptica selica.
    Na kraju, za izgubljeni hlad na autobusnoj gdje su mnogi zahvaljivali impozantnom boru, vjerujem da je Mindel pripremio 1-2 koštela od 3-4 m te da će ih uskoro bagerom presaditi na isto mjesto.

  10. Eh, baš me zanima što će posaditi velikog da zamijeni bivše, pa da hlad bude usporediv. Nekako mi se čini da će ljeti biti žaljenja za učinjenim.

  11. Možda bi općina trebala umisto Borovaca angažirat kojeg hortikulturalnog stručnjaka koji bi predloži najadekvatnija stabla koja bi zaminila postojeća, ili se posadila tamo di bi ih bilo lipo vidit.

  12. Super Mario says:

    Može bit da posadu Japanske trešnje ili štogod slično. Uopće me nebi iznenadilo ni da ne posadu ništa.

  13. Bit će najbolje da posade jednu veliku K (indiku ili sativu nije bitno).

  14. gerga zlatoper glas amerike says:

    usadi korenicu pa ce bit za gusinice

  15. gerga zlatoper glas amerike says:

    a moze li mekinja da bude za koze moji kolege kostili ne rastu blzu mora .tako i cesvina .i bukva i murva a ludost raste i u kokojevici neka vam bog psoli pamet.i ostavite borvinu na miru .mozda nekome smetaju pogled na more i zato treba sve unistit . neka mi neko posalje sliku od najvecg SKERPIN u moru ja mislim da nema takve ribe .jer je sve unisteno na krivi nacin.

  16. gerga zlatoper glas amerike says:

    JOJ JOJ JOJ MENI LIPA BANDIRA. KOJE OVO PUSTI NA NET NEMA PAMETI I PRAVI BUDALE OD DOMOBRANACA IAKO JE TO JEDNA STARA POVIST TE BANDIRE NE TREBA . LJUDIMA KOJI SU PATILI POD ONOM DIKTATURI . IZBJEGLICAMA I SIROTINJI.

  17. Može li se odiliti ono dobro i nastaviti , a zlo ostaviti u prošlosti ?
    Ko to zna ?

  18. Veliki pozdrav momu prijateju Gergi, koji je bi nepismen još dok je bi u domovinu, a s godinama u dijaspori je posta još nepismeniji. Sramota me čitat što pišeš moj Gerga. Stoj mi dobro, i ostani tamo daleko brinut našu brigu! Nemaju pameti što tebe puštaju na net!

  19. gerga zlatoper glas amerike says:

    ako si lud i nepismen nemas pravo nista nikomu rec .sad vidite sto je bila demokracija JUGOSLAVIJE.ako sam nepismen znam citat slike.ovo je za tebe moj jarane ROKO .Ide Roko po putu i nosi kucna vrata ispod ruke sretne svoju zenu pa ga ona pita di gres sa vratima ,on odgovori da ide u bravara da promini bravu ,a ona odgovori kako ce uc u kucu Roko odgovori ne brigaj ostavi sam otvorenupunistru.

  20. antun-tun says:

    ko ne pamti svoju povijest osuđen je ponavjat. oni bi volili da su mahali hrvatskom zastavom ali nisu smili. ali mi je lipo vidi ove jude iza bandire a i to je poanta slike.

    • Točno to! Ali moramo razumit moga prijateja Gergu s kojin san spara koji pot od karbure u ona doba, On je daleko od svoga doma i zato ga voli više nego mi, Ko i mali Joe Šimunić, to je normalno. Ali Gerga naš osim što voli svoju staru domovinu iz blagodati sadašnje domovine, a doma mu više nije ni ovo ni to tamo, on ima drugi problem, on po Lumbardanetu omalovažava žene, misto in je u kuhinju, sve strance ne obožava baš pa je ksenofob broj jedan. On je od svega na slikama primjeti samo zvizdu, istu onu koj mu je bila na pasaportu kad je od nje biža.

  21. E moj Gerga, okani nas se, mnogo si naporan.

  22. Dragi Grga! Ja imam slike sa svog vjencanja sa hrvatskom trobojnicom i zvizdom.Necu ih iskida radi tega, Tako je bilo vrime a sto smo mi mali mogli ucini.Jedini izborje bio poc vanka kao sto si ti nazalost ili osta ..Kazem nazalost jer je vecina isla van najvise radi ekonomskih razloga i vlastitih ambicija a jedan manji broj iz politickih razloga, Tek kad ste dosli u inozemstvo svatili ste torturu komunizma .

Speak Your Mind