Lumbardanet.com

Rano jutro 16.08.1936, sv.Roko. Slavni razarači HMS “Grafton” i HMS “Glowworm” od oko 100 m dužine i 36 milja brzine obahodu otok Korčulu. Osiguravaju najlipši dil otoka di će doć engleski kralj Edward VIII u ljubavnon zagrljaju gospođe Wallis Simpson provesti najromantičnije trenutke svog kratkog kraljevanja. I stvarno, jahta “Nahlin” sa ljubavnicima, odbjeglim od aristokracije i visokog društva, prkoseći krutin običajima kraljevske fameje, baca sidro isprid Lumbarde. Kupaju se do podne pa odlaze u Grad vidit katedralu. Plan je 17.08 1936 odlazak u Dubrovnik u 10 ipo. Međutin, mimo protokola, kralj se čvrsto odlučuje na još jedno kupanje na Bilin žalu ko što se več čvrsto odlučio za abdikaciju. Kolika je privlačna moć Lumbarde, koji je to potencijal. Turistički raj, paradis na Zemlji. Kralj će se sigurno sjećati tog pitomog mista okruženog škojima i pješćanim plažama, vinogradima i borovima za cili svoj život, a na nama je da pokušamo u najromantičniju bajku XX stoljeća uvrstit Lumbardu koliko je to god moguče jer je priča potpuno autentična.

-By the Lumbardian

Ove subote, 10. srpnja, točno na njegov rođendan, održati će se „Spomen na kipara Ivana Lozicu povodom stogodišnjice rođenja“. Događanje će biti upriličeno na terasi Doma kulture u Lumbardi, s početkom u 20 sati. O kiparu će govoriti: publicist Zvonko Letica, akademik Tonko Maroević, docent dr. Dalibor Prančević, akademik Igor Fisković, prof. dr. Antun Karaman i prof. Biserka Rauter Plančić. Organizator je udruga Ars Mediterranea, a pokrovitelj Općina Lumbarda.
(VJ)

Evo nas. Ja san jedan od tih valova. Doslovce smo žarili i palili po Lumbardi i Korčuli osandesetih godina. Bili smo neizostavni dil turističke i kulturne ponude. Gažama smo uredno dopunjavali svoj proračunčić, a nastupima u KUD-u doprinosili kulturnim zbivanjima. Imali smo drskosti nastupiti i na Županijskon festivalu klapa u Blatu. Dok su ostale klape težile visokim umjetničkim dometima koje su postavljale obrade Fia, Magdića, Stipišića i ostalih velikana klapske pisme, mi smo odvalili “Kad naš brod plovi”, što je publika popratila pljeskom u ritmu muzike za ples, na užas i prezir stručnog žirija. Poslije u “Zlinju”, mi smo bili gazde. A bili smo toliko ozbiljni i prepoznatljivi da smo kao poklisari naše županije u prvin posljeratnim godinama odradili posao na sajmu turizma u Ljubljani. Da sa ne duljin, bili smo “slobodna škola”, zabavljaći i za ono doba solidni muzičari. Jer osamdesete su bile godine. Lumbardian.

2. lipnja (Lumbarda) - Spomen na stradale u jami Bultina
Jama Bultina je u nedjelju 30. svibnja bila mjesto okupljanja vjernika i ljudi dobre volje. Hodočašće je organizirao don Pero Butigan, župnik u Lumbardi, a prethodila mu je akcija čišćenja okoliša i ograđivanje jame koja dotad nije bila obilježena niti ograđena. Hodočašće za križem od Kokojevice do jame Bultine kretalo se uz moljenje krunice. Uz jamu je ostavljen križ kao vidljivi znak mjesta pokopa mnogih ljudi, kako se tu ne bi odlagalo smeće i kao znak da se prema tom mjestu treba odnositi sa poštovanjem. Don Pero je u propovjedi naveo kratku povijest o žrtvama jame i nalazima dvaju ekspedicija koje su se spuštale u jamu 1963. i prije mjesec dana. Žrtvama je dano odrješenje grijeha i molilo se za oprost krvnicima i žrtvama. Nakon blagoslova i simboličnog pokopa skupu se je obratio g. Franko Burmas koji je govorio o žrtvama jame nakon drugog svjetskog rata. (Vijest preuzeta sa korcula.net-a)

Nekoliko fotografija sa nedjeljnog hodočašća na jamu Bultinu. M.C

Dragi 2swm,
natira san starega Lujota da pretraži svoju bogatu turističku arhivu i da mi naje dva stara prospekta hotela Lumbarda, za koja san zna da hi posjeduje. Vrati ćemo se i 40 godina unase da vidimo same početke, sa već legendarnega, hotela u Lumbardi. Nadan se da će i ostali lumbardanetaši uživa u starin motivima Lumbarde, ko što ja sa guštan gledajući i čitajući ovaj mali dil povisti turizma u Lumbardi.
Pozdrav od Lujota mlajega.

Nekako priko puta Vječnice di se osnovala Udruga vinogradara i vinara “Grk-Lumbarda”, nalazi se neosvitljen dvor, ko neolitska jazbina, usrid sela a isprid Konzuma. Da nima kioska vladala bi takva mrakača da čovik odma pomisli na najstarije i najnovije zanate. Ambijent ko stvoren da oporba osnuje neformalnu udrugu vinogradara i vinara “Maravan-Lumbarda” i počne ogovaranja iza škinje a u svrhu očuvanja vridnosti cukara, biduna, kafenega i crnega grka te svih ostalih podzakonskih akata i vrsta paštročavanja. Šalu na stranu ali 80% nas još uvike sistemične fungicide smatramo tajnama alkemije, a hladnu fermentaciju metafizičkin ludostima. Osin tega danas je “prestige” poznavati vina i o njema znati razgovarati a to radi mrska nam elita koja zemju nikad ni ni vidila a kamoli kopala. Zato bi novoosnovana udruga trebala organizirati predavanja, skupove, kušaonice i uvjeriti domaće ljude kako je baš ovo kontrolirano vino ekološko i zdravo, a tek potom razgovarati o kvaliteti. To ne znači da za nas nostalgičare pa i za turiste ne treba napraviti zavičajnu muzej konobu i torkul za masline sa ograničenom proizvodnjom starinskega vina i uja. To je sa u sferi naučne fantastike, ali nikad se nezna. Pukin slučajen san banu na Osnivačku bez “dobra večer” i pita ono školski:”Bavit ćete se proizvodnjom i plasmanom grka”? Kad su čuli ono “plasman” uglas su odgovorili:”O, ne, ne”. S francuskin naglaskon pomalo sangvinički. To je jedna mala klica napukline među sedmoricon. Milimetarska. Interview, nema što. Lumbardian

Jedna od zanimljivih fotografija s facebooka i možda najstarija kartolina Lumbarde.

Sliko Niko.

Lutajući reporter je nindi doluta do ove uzorne. Zašto uzorna? Pa slikana u zoru, dakle uzorna!