A masline?! Što je sa maslinama..?

Sezona maslina je u punom jeku, neke su berbe gotove neke još traju, vrijeme za berbu idealno, a izvještaja niotkud. Može biti da su svi jako umorni od teškoga rada jer nije ih lako uvijek brat, a di još o tome nešto ić pisat. Osim toga što o tome možemo pisat, a da bude svima zanimljivo? Prinosi, postotak ulja, kvaliteta, nasadi, cipanje maslina u neprijatelja (sram ga bilo), puno je tema. A šoldi?! Di su šoldi?! I eto točaka za kvalitetnu raspravu.
Obzirom da smo primjetili kako više volite izvještavati i iznositi razmišljanja i stavove kroz komentare i ankete nego kroz pisane članke, ubacili smo tako malu anketu da poguramo temu. Sigurni smo da vas pogađa barem jedan od odgovora.

Da stvari budu još malo zanimljivije i da budemo informativni što uvijek nastojimo, čisto da prenesemo par zanimljivih podataka sa statistike UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO).
Svima nam je poznato da je maslina biljka mediterana, a glavne asocijacije kod te “evergreen” biljke većini se najčešće vežu uz Grčku. Vjerojatno je manje poznato da Španjolska na 2,5 milijuna hektara (što je skoro zbroj svih hrvatskih poljoprivrednih površina od 2,7 mil.Ha), proizvede gotovo tri puta više nego trećeplasirana Grčka i 57% više nego na svjetskoj ljestvici drugoplasirana Italija (podaci u tablici). Deset najvećih proizvođaća na svijetu nosi otprilike 95% svjetske proizvodnje. Španjolska tako kao prva u svijetu uprihodi od maslina 2,7 milijardi USD, dok je Hrvatska sa 18 milijuna USD na 22. mjestu ili za tri mjesta lošija npr. od jedne Albanije. Po prihodima su masline u nas tek četrnaesta poljoprivredna kultura dok je mlijeko još uvijek na uvjerljivom prvom mjestu, a nakon njega slijedi pšenica, pa grožđe. To je sve prema FAO koji bilježi rast uzgoja maslina u svijetu za negdje više od tri puta u posljednjih pedeset godina. Da li je tako i kod nas u Hrvatskoj? Kako je u Lumbardi?!

A sad, što kaže Wikipedia (bog je blagoslovio), o nekim drugim koristima osim ljekovitosti i dobrim nutritivnim svojstvima koji su nam svima već dobro poznati. Navodi se tako da je otpad od biljaka maslina izrazito koristan kao obnovljivi izvor energije jer u izgaranju stvori 2,5 puta više energije nego ista količina drva, a stručnjaci na bliskom istoku i u SAD-u su ustvrdili da pri tome nema negativnog učinka za ljude i okoliš. Prema istom izvoru dobijeni pepel izrazito je učinkovit kao gnojivo za vrtlarstvo i poljoprivredu. Ima li onda što loše kolo maslina ili je samo loše to što kolo njih va štogo i rabota’ ? 😉

Comments

  1. Lumbardian says:

    kad bude gotov ovaj projekat, pritiskom na neki gumb (botun) znat ćemo sve moguče pojedinosti. nema više nikakvih tajni. osaba A ima u Jurtina 5, a osoba B 35 stabala maslina
    http://www.arkod.hr/Forms/ModulLpis/Arkod.aspx

Trackbacks

  1. […] još pojavi komentar “kozmsa” o malim prinosima i puno rabote, istekne k tome još i anketa o maslinama i eto tajminga za objavu sažetka.  Anketa o prinosima maslina pokazala je otprilike ono što ste […]

Speak Your Mind