Lumbardanet.com

Čast nam je pozvati Vas

na otvorenje izložbe

Stelle Šestanović

Crkvica sv. Križa u Lumbardi,

četvrtak, 01. srpnja 2010. godine u 21 h.

Turistička zajednica Općine Lumbarda

Naša slijedeća izložba:

Valerija Jurjević (15. – 28. srpnja 2010.)

Otvorenje 15. srpnja 2010. u 21 h.

“Sinoć je u organizaciji TZO Lumbarda u crkvici Sv. Križ otvorena prva od ovogodišnjih izložbi. Željko je izloži neke od svojih brojnih uradaka. U crkvici i ispred nje bila je tolika gužva kakvu u svim godinama organiziranja izložbi ne pamtimo. Bravo Željko! Kad samo stigne to sve učinit? A za sve one koji sinoć iz bilo kakvog razloga nisu mogli doć, evo nekoliko slika. Ali svakako preporučujemo da pogledate izložbu sami. TZO Lumbarda”

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE LUMBARDA

VAS POZIVA

NA OTVORENJE IZLOŽBE

ŽELJKA NOBILA

24. LIPNJA 2010. U 21 SAT

U LUMBARDI U CRKVI SV. KRIŽA U POLJU

Izložba je otvorena do 30. LIPNJA, svaki dan od 17-20 h

Naša slijedeća izložba:

STELLA šestanović, ULJA na PLATNU

Otvorenje 1. srpnja u 21 h

Glas Slavonije, 18.06.2010.

U VIŠNJIKU IVANA JUKIĆA KORISTE I PRIBOR ZA MASLINIKE
Drenjanske višnje bere “drmator” s Korčule!

DRENJE – Žamor osmero pomagača u berbi u višnjiku Ivana Jukića u Drenju miješao se jučer s brujanjem nevelikog stroja na dugoj dršci čiji su produžeci, aktivirani strujom iz akumulatora, “drmali” krošnje stabala, a tamnocrveni plodovi poput kiše padali na crnu prostirku.
Stroj vlasnik višnjika naziva “drmator”; stigao je čak s Korčule, gdje Ivanovom kumu služi za branje
maslina! Sada je “drmator”, daleko od plave, na privremenom radu u zelenoj Hrvatskoj, gdje je “berba” u srcu slavonske ravnice. Na prvi pogled izgledom više sliči dršci za baklje ili dršci s produžetkom za fen.
- Bio sam kod kuma u berbi maslina na Korčuli, gledao taj stroj i zaključio da bi on bez problema mogao “drmati” i naše višnje. U našem višnjiku je 330 stabala višnje oblačinske. Industrijska je to sorta što se bere drmanjem. Stabla, starosti 16 godina, u punom su rodu i ručno drmanje potrajalo bi dugo, no i nakon takvog branja, vjerojatno bi dosta ploda ostalo na drvetu – kaže Ivan.
“Drmator” je lagan za primjenu – težak je samo 2,3 kg, jednostavan za uporabu, a radi na akumulator od 12 volti. Ivan priželjkuje prinos od tri tone, od čega će većina završiti kod orahovičkog otkupljivača, a tek manji dio u kompotu, soku i “šeriju” za vlastite potrebe.
Višnjik je na blagoj uzvisini uz cestu Drenje – Paljevine, a Jukićima su u pomoć stigle i prostirke, po otočki zvane “brnjali”, s kojih su pomagači brzo skupljali plodove. Ivan kaže kako “drmator” dvostruko ubrzava berbu – trajat će tek dva dana.  Suzana Župan

Ove subote, 19. lipnja, u 21 sat, u lumbarajskoj galeriji 3VOLTA otvara se izložba Dva lica žene. Riječ je o zajedničkom predstavljanju naših umjetnika Henryja Hančevića i Roberta Vegara, koji su svojim radovima suprotstavili pogled na ženu kroz dva različita medija – fotografski i slikarski. Njihova suradnja rezultirala je i platnom čije autorstvo potpisuju obojica, budući da je Vegar tu bojom intervenirao u Henryjevu fotografiju. Izložba ostaje otvorena do 9. srpnja i može se razgledati od 17 – 21 sat, svaki dan osim ponedjeljka.

Udruga Bašćina

Evo nas. Ja san jedan od tih valova. Doslovce smo žarili i palili po Lumbardi i Korčuli osandesetih godina. Bili smo neizostavni dil turističke i kulturne ponude. Gažama smo uredno dopunjavali svoj proračunčić, a nastupima u KUD-u doprinosili kulturnim zbivanjima. Imali smo drskosti nastupiti i na Županijskon festivalu klapa u Blatu. Dok su ostale klape težile visokim umjetničkim dometima koje su postavljale obrade Fia, Magdića, Stipišića i ostalih velikana klapske pisme, mi smo odvalili “Kad naš brod plovi”, što je publika popratila pljeskom u ritmu muzike za ples, na užas i prezir stručnog žirija. Poslije u “Zlinju”, mi smo bili gazde. A bili smo toliko ozbiljni i prepoznatljivi da smo kao poklisari naše županije u prvin posljeratnim godinama odradili posao na sajmu turizma u Ljubljani. Da sa ne duljin, bili smo “slobodna škola”, zabavljaći i za ono doba solidni muzičari. Jer osamdesete su bile godine. Lumbardian.

Uspili smo dobavi cd sa emisijom A sada mi, i iz nje smo izvukli pismu klape Lumbarda. Bila je super kvalitete, a sad mi se čini da je youtube skroz oslabi. Zločesti youtube

Poznati etnomuzikolog Frano Kuhač zapisao je na otoku Hvaru (Brusje) dalmatinsku tradicionalnu narodnu pismu: Žilju moj pribili, slavnoga si imena – Moja zlatna kito zvizdo i danice – Pokaž mi svoj obraz rumena ružice… Spličani pivaju: Parsi tvoje žilj pribili narešene jabukama… Hvarani i spličani nikad nisu vidili pancratium u životu. Riječ je dakle o ljiljanu, ili cvitu sv. Antonja koji upravo cvate. Lat. lilium, hrv. ljiljan, tal. giglio, dalm.žilj. Pancratium raste u samo stotinjak grmića na pet plaža u Hrvatskoj (neke malo poznate) prilično ugaljenih jedne od drugih. I sigurno je da jedan višanin neće nazvati istu biljku ko jedan mličanin. Znanstvenici biolozi ne trebaju obavezno poznavati etimologiju pa mi se čini da je žilj, ponekad s pridjevom primorski, njihova kovanica. Sviđa mi se naziv “cvit sv. Roka” što smo čuli na predavanju dr. sc. Jasprice, ali bi se isto tako da u potragu za izvornim lumbarajskin nazivon ako je to više uopče moguče. Ljiljani sa slike nisu kultivani i draži su mi od uzgojenih križanaca što mi liče na plastiku. Mislin da se vidi i neki napredak u mon slikavanju. A ni ! Lumbardian.

2. lipnja (Lumbarda) – Spomen na stradale u jami Bultina
Jama Bultina je u nedjelju 30. svibnja bila mjesto okupljanja vjernika i ljudi dobre volje. Hodočašće je organizirao don Pero Butigan, župnik u Lumbardi, a prethodila mu je akcija čišćenja okoliša i ograđivanje jame koja dotad nije bila obilježena niti ograđena. Hodočašće za križem od Kokojevice do jame Bultine kretalo se uz moljenje krunice. Uz jamu je ostavljen križ kao vidljivi znak mjesta pokopa mnogih ljudi, kako se tu ne bi odlagalo smeće i kao znak da se prema tom mjestu treba odnositi sa poštovanjem. Don Pero je u propovjedi naveo kratku povijest o žrtvama jame i nalazima dvaju ekspedicija koje su se spuštale u jamu 1963. i prije mjesec dana. Žrtvama je dano odrješenje grijeha i molilo se za oprost krvnicima i žrtvama. Nakon blagoslova i simboličnog pokopa skupu se je obratio g. Franko Burmas koji je govorio o žrtvama jame nakon drugog svjetskog rata. (Vijest preuzeta sa korcula.net-a)

Nekoliko fotografija sa nedjeljnog hodočašća na jamu Bultinu. M.C