Lumbardanet.com

Zahvaljujući sredstvima dobivenim od Ministarstva turizma, udruga Majsan nastavila je aktivnosti oko uređenja arheološkog lokaliteta u majsanskoj uvali Lučica. Paval Tasovac i Pere Šegedin iz obrta Alumetal izradili su i montirali most koji će olakšati pristup otočiću. Milan Vojinović stručnim je postupkom tretirao korijenje divljeg raslinja unutar samog lokaliteta, dok je krčenje preostale makije povjereno obrtu Borovac.
Sljedeći i najvažniji korak u prezentaciji majsanskih starina je konsolidacija i konzervacija zidova. Budući da ovaj postupak iziskuje znatna financijska sredstva, moguće ga je ostvariti jedino u suradnji s nadležnim institucijama.
Majsan je svjetski poznati lokalitet i izuzetno je značajan za proučavanje kasnoantičkog i ranokršćanskog razdoblja na istočnoj obali Jadrana. Kompleks građevina koje su danas u jako lošem stanju, nastao je vjerojatno već u rimsko doba, a korišten je sve do 16. stoljeća, kao postaja na plovnom putu i utočište mornarima. Ipak, najveći procvat Majsan je doživio u razdoblju kasne antike kada ga je nastanila zajednica redovnika okupljena oko štovanja kulta sv. Maksima po kojem je i dobio ime.
Udruga ovom prilikom želi zamoliti sve posjetitelje otočića da lokalitetu pristupaju s krajnjom pažnjom kako se njegovi trošni zidovi ne bi do kraja urušili. Ujedno pozivamo zainteresirane da nam se pridruže u daljnjim akcijama, jer samo zajedničkom brigom možemo sačuvati majsanske starine i prezentirati ih na ponos svih nas i naših budućih generacija.

Udruga Majsan

“U subotu, 24. travnja, u sklopu akcije “Volim Hrvatsku – Volim Lumbardu“  TZO Lumbarda organizirala je već tradicionalno čišćenje podmorja i plaža kako bi se obilježio Dan planeta Zemlje. Ovaj put podmorje se čistilo u uvali Račišće, a vrijedni ronioci i njihova podrška u barkama napunili su cijeli kontejner raznoraznim otpadom. Kako su zahvaljujući KTD Mindel, lumbarajske plaže ovo proljeće već prilično očišćene mladi nogometaši očistili su dio od Pržine prema Lučici, a obećali su da će se drugi vikend u svibnju zaputiti na Gubavac i Sutvaru kako bi očistili tamošnje plaže koje su vrlo popularne među gostima Lumbarde pa i mještanima. Stoga pozivamo sve koji drže do ljepota našega kraja da im se pridruže. TZO Lumbarda”

Ovogodišnje obilježavanje Dana planeta Zemlje, udruga Bašćina posvetila je lalama – rijetkom i ugroženom cvijetu čije se najbogatije stanište nalazi upravo na lumbarajskom Donjem blatu. U nekoliko akcija koje smo poduzeli kroz proteklih mjesec dana, nastojali smo javnost bliže upoznati s važnošću njihovog čuvanja. Tako smo i danas, na sam Dan planeta, podijelili našim školarcima letke s osnovnim podacima o porijeklu i rasprostiranju lala, kao i potrebi zajedničke brige da se sačuva bogatstvo i raznolikost naše prirodne baštine.

Udruga Bašćina

Vjerovatno ste već svudi vidili, ali trebate vidit uživo. Ja sam sinoć, po miru i tišini obaša ovo remek djelo kreativnosti, ekologije i obrazovanja. Da mi je kogo reka da ću počet suzit radi gomile čepa reka bi mu da je lud. A ja sam se ježi i suze su mi tekle, iskreno, najiskrenije. Pogodilo me nindi u dubinu di nisan ni zna da me ima. Ovim putem naklon do poda svima koji su u ovome sudjelovali, a učiteljicama koje su ovo osmislile i provele u djelo, nemam riči kojim bi im dočara koliko cijenim i poštujem ovo. Ovo je bit i svrha onoga bit učitelj. Je, nauče nas čitat i pisat, zbrajat, oduzimat, množit i dijelit, ali ovo je više od toga. Puno, puno više od toga. Svaka čast, dali ste mi neku nadu da će nas možda ipak za planetu počet vezivat nešto više od gravitacije.

Baš se lipo poklopilo da me baš danas naš načelnik obavijesti da ako san u mogućnosti pojen zaviri u Kokojevicu, da se počela stavljat folija. Pošto mi je ta cila akcija kolo Kokojevice interesantna, a i po prirodi san kurijozan, odma san iša to svima nama približit. Na terenu san zateka, pretpostavljam, inžinjera koji vodi oti posal i njemačkega profesionalca po pitanju saniranja odlagališta. Voditelj me ugodno iznenadi kad mi je pristupi i poče objašnjava, meni kurijoznemu, kako funkcionira ta folija i što se sve još treba odradit. Folija je nalik na tapić, sad san već zaboravi što je ono reka da je unutra, ali što je da je ima efekt ko metar gline. Sve u svemu, radi se i to je super. Strojevi drobu kamen u šoder raznih granulaža, gust je to vidit. To je mali korak za planetu Zemlju, ali veliki za Lumbardu.

Slike sa ove moje prve i uspješne izložbe se zovu: Maslina nakon noinog potopa, Na smrt priplašen, Brži od svoje sjenke, Kokica (Ophrys incubacea), Pera djetlić, Orhideja barlia robertiana. Zahvaljujem sponzorima na realizaciji projekta “Putešestvije Lumbardiana po divljini uprkos opasnostima”. Fotografije su neočekivano postigle vrtoglave cijene pa se nadam kupiti knjigu “Škola za totalne početnike fotoamatere” i solidan aparat u boji.

Ja san ih složi da ih po imenima pokazije po redu, a ispale su ne po redu. Tako da pogodite koja je koja i nagradite sebe nečim što volite (2swm)
Iz druge je uspilo, sad su po redu po imenima, ali svejedno nagradite sebe nečim što volite, ili se bar kaznite nečim što ne volite, a da što, kogo i to voli

Proteklog ponedjeljka, III.f razred Osnovne škole Petra Kanavelića – Područna škola Lumbarda, s učiteljicom Milenkom Blitvić posjetio je Dubrovnik. Usprkos lošem vremenu, djeca su se izvrsno provela i kući vratila puna dojmova i novih spoznaja. Na putu do odredišta, razgledali su stonsku solanu i Arboretum u Trstenu. U Dubrovniku su posjetili zidine, Knežev dvor, Franjevački samostan Male braće i Akvarij, vidjeli Onofrijevu fontanu i Orlandov stup… a izlet su na koncu začinili svima omiljenom pizzom.

Ovo je pogled iz punistre moje samostanske kamare što puca na čuveni otok Gospe od Škrpjela. Ko da je klapa “Lumbarda” imala dvodnevnu misiju prikazanja dalmatinske pisme Boki. I stvarno, četvrti put u samo godini dana dolazimo našin prijateljima. Teško je to malo pratit, tu razmjenu među(državnih, kulturnih i ljudskih) vridnosti. Treba to primjetiti. Neko je reka da se dogodila “hemija”. Ovaj je put koncert bi u Muzeju grada Perasta, a gost nam je bila perspektivna ženska klapa “Moderato kantabile”, po mom mišljenju najbolja bokeljska klapa.
-Perast me podsjeća na Orebić, grad slavnih kapetana i bogatih pomoraca, neutvrđen, bez bedema, prepun kamenih palaca, crkvi, zvonika i što je najgore spesih skalinada i malih pjenaroti koji ti oduzimju dah. Vrh poviše Perasta se takođe zove sv. Ilija, samo što se ovaj doslovno strmoglavljuje u more. I tek letimičan pogled po muzeju odaje nekadašnji sjaj i bogatstvo grada. Radi upjevavanja i ostalih čuda vidi san samo barokni namještaj, staro oružje, portrete bogatih fameja, fragmente nekih natpisa… Nije na meni da ocjenjujem koncert, ali po publici se vidilo da smo uspjeli. Nastupili su Nikola, Stipe, Nedo, Ivo i Antonije. Po staremu dobremu običaju, kasnije se ilo, pilo i sve je veselo bilo.
-Lumbardian

Udruga Bašćina poziva vas na otvaranje prve ovogodišnje izložbe u lumbarajskoj galeriji 3VOLTA. Ove subote, 10. travnja, u 20:00 sati, svojim će se radovima predstaviti Darko Dragojević, fotograf-amater iz Vele Luke. Fotografijom se bavi već duži niz godina, a uglavnom snima velolučke motive. Prvu samostalnu izložbu imao je 2009. godine, u Galeriji moderne i suvremene umjetnosti Centra za kulturu Vela Luka. Upravo te radove sada će moći vidjeti i publika ovog dijela otoka. Nastavak je to suradnje neformalne mreže otočkih kulturnih institucija pod nazivom kor::net. Mreža, između ostalog, djeluje kroz organizacije zajedničkih izložbi ili njihovom razmjenom, s ciljem povezivanja stanovništva i unapređenja likovne kulture našeg otoka.

Udruga Bašćina