Lumbardanet.com

“U Postojni je od 26. – 28. ožujka održana turistička prezentacija Dalmacije pod nazivom „Dalmatinski vikend u Sloveniji”.
Od turističkih zajednica sudjelovale su i TZ s otoka Korčule tj. TZG Korčule, TZO Lumbarda, TZO Smokvica te TZO Vela Luka.
Osim prezentacije turističke ponude koja se je održala u Mercatorovom centru, održana je i prezentacija Dalmatinske kuhinje. U subotu je održan i izuzetan koncert na kojemu su nastupile klape Omiš, Kumpanji iz Blata, mješovita klapa FD Kumpanije iz Vele Luke, te Vinko Coce. Na kraju koncerta ataktivan nastup imali su i Mafrina te FD Kumpanija.
Sukladno ovogodišnjim promidžbenim aktivnostima Slovensko zanimanje za ljetovanje u Lumbardi i cijeloj Dalmaciji je dosta veliko, a kod nas brojka od cca. 17% Slovenaca od ukupnog broja gostiju i u 2010. godini vjerujemo neće izostati. TZO Lumbarda”

Bašćinice su prošli vikend posjetile Split, gdje je održan četvrti Festival pričanja priča – Pričigin 2010. Od 24. do 27. ožujka, održano je mnoštvo pričalačko-literarnih druženja s brojnim domaćim i stranim gostima. Naš je cilj bila posljednja večer festivala. Naime, svake godine Pričigin raspisuje natječaj za najbolju kratku priču. Ove godine, žiri u sastavu Aleksandra Kardum, Andro Filipić i Kruno Lokotar, od 92 pristigle priče odabrao je deset najboljih, a prve tri zaslužile su Zlatnu, Srebrnu i Brončanu bravuru. Prvo mjesto, tj. Zlatnu bravuru, osvojila je naša članica Sanda Hančević s pričom Oblačna soba.

Završna večer festivala pod nazivom Pričigin narodu održana je u subotu, 27. ožujka u prepunoj kavani hotela Bellevue. Priče na temu sreće pripovijedali su sudionici festivala, ali i hrabriji iz publike. Svoje su priče predstavile i tri dobitnice „bravura“ te je tom prilikom brojna splitska publika i mala, ali vrijedna lumbarajska podrška, imala priliku čuti Oblačnu sobu u interpretaciji same autorice. Više o ovogodišnjem Pričiginu, uključujući i nagrađene priče, možete pročitati na www.pricigin.hr.

Valerija Jurjević

U nedjelju 21. ožujka 2010. godine održana je 1. (izborna)sjednica Skupštine TZO Lumbarda. Sjednici je predsjedavao Načelnik Ivo Radovan koji je sukladno novom zakonu o turističkim zajednicama ujedno i predsjednik TZ-a.
Na sjednici je usvojen novi Statut TZO Lumbarda te Poslovnik o radu Skupštine.

Za članove Turističkog vijeća izabrani su Đani Batistić, Igor Kršinić, Morena Marukić, Franko Milina Bire, Vinka Runko, Katica Šestanović, Stjepan Varnica i Veseljka Šestanović. Za članove Nadzornog odbora izabrani su Blaženka Franotović i Nikica Šestanović dok je za predstavnika TZO Lumbarda u Skupštinu županijske TZ izabran Igor Kršinić.

TZO Lumbarda

-Pošto san zakuha, sa ću pokuša malo poliša, pogladit. Tema je “ajme meni” s obzirom da se radi o poljoprivredi, turizmu, odnosno budučnosti ovega sela. Znate ono – održivi razvoj, očuvanje okoliša. Selo može još rest na zanatima i ribarstvu. Nismo mi Krško, je li?
- Odma moran naglasiti da ovo par fameja što se bavi vinarstvom uvode neki red u tu proizvodnju i treba in čestitati na trudu i hrabrosti. Vina su im kontrolirana od vrenja priko dozrijevanja do botiljanja. Mahom su to kvalitetno odnjegovana vina a ima i vrhunskih (grk) i nagrađivanih. Obnovi san neka svoja skromna znanja o vinarstvu i vidin da je đaba nekoga uvjeravat u nešto što bi usporedi sa nogometnon utakmicon. Svi bi bili treneri, svi znamo sve.
- Što se tiče plavca malog crnog od njega je u nas dozvoljeno pravit kvalitetno vino s kontrolon porijekla, i ako hočete, neke usporedbe sa vrhunskim plavcima, posebno sa izbornim berbama samo nas odvlače u nešto nama nejasno, akademsko. Dovoljno je utvrditi da je naš plavac kvalitetan i da je to jako dobro vino pod uvjetom da je proizvedeno u nekog od ovih par vinara. O vinima iz “domače” proizvodnje ne bih trošio riječi.
-Ovakve rasprave su interesantne ali mogu bit i štetne, jer zahtjevaju izvjesno poznavanje stvari. Sorry
-Lumbardian

Udruga Bašćina ove je subote postavila obavijesnu ploču na lumbarajsko Donje blato s molbom da se ne beru lale. Službeni naziv ove rijetke biljke koja upravo cvate je rani tulipan (Tulipa praecox Ten.), a Donje blato je njeno najbogatije stanište u Hrvatskoj. Vrsta potječe s Bliskog Istoka, odakle je u 18. stoljeću prenesena u Europu.
S nadom da ćemo zajednički  pridonijeti očuvanje naše prirodne baštine, željeli smo potaknuti javnost da u lalama uživa u njihovom prirodnom okruženju jer ih se branjem opasno ugrožava. Ovo je, inače, prva u nizu aktivnosti kojom Udruga Bašćina već tradicionalno obilježava Dan planete Zemlje (22. travnja).
A za one koji nisu u mogućnosti prošetati Donjim blatom, pripremili smo fotografije.

Gary Vaynerchuk najpopularniji je internetski vinski kritičar današnjice, a vino koje ga je toliko oduševilo je ni više, ni manje nego – Zlatan plavac Barrique iz 2004. Nakon prvotnog uzvika oduševljenja slijede salve pohvala. “Potpuno sam u šoku! Vino je senzacionalno!” Ponovno se diže i seli na drugi kraj stola. Od uzbuđenja ne može mirovati. “Uzbuđen sam! Ovo nije šala, ovo je spektakularno vino.” I tada stane naširoko opisivati karakteristike vina, pri čemu se uz uobičajene opise aroma poput borovnica, kože ili duhana ne usteže izgovoriti i neke vrlo neobične – poput divljači, koju potom još dodatno precizira: “Miriši na zebru!” Obavezno pogledati video!

Stajun je od prisadivanja (navrtanja) pitome loze na amerikanicu. To staro lumbarajsko umiječe se prinosi iz kolina na kolino. Vrimenon se ta vještina gubi radi novih tehnika sadnje. Sve je počelo napadom filoksere, malo iza Prvog svjetskog. Tako se na primjer 1923 god. don Niko Baničević tuži Mati Hanžekoviću kako je loza u Lumbardi počela propadat (Pisma iz Lumbarde). Ima tu posla i za “Bašćinu” da barem snimi sekvence ovog samoukog, moremo reč tradicionalnog postupka.
U Poje se od crnih vrsti (sorti) loze uporno prisadije “plavac mali” koji nažalost na pijesku ne daje kvalitetan mast a samim tim i vino koje je gotovo neupotrebljivo. Špuntin. Zato se struka pobrinula naučit seljaka stavjat vodu i cukar u vino. Sada je stvar malo drugačija pa mlađe generacije žele pit kvalitetno. Kako? Neka struka nešto nađe, neka eksperimentira u obilju dobrih domačih i stranih vrsta (sorti). Zna se da je Poje pradomovina “grka” koji radi funkcionalno ženskog cvita treba oprašivača.
Inače plavac mali na južnim, nagnutim, škrtnim tlima uz maksimalnu insolaciju daje ona čuvena, superlativima opisana vina. Neka se sadi defora.
Pada mi na pamet “grenache noir” kao prijedlog za Poje, sorta koja na mediteranu daje vrsna vina i na zaravnjenim tlima. Oblikom, snagom i konstitucijom trsa podsječa na grk, tako da je potreban jednostavan uzgoj. Važno je da dozrijeva kasno kao i plavac pa se vinogradar može na komodu posvetiti primarnomu, to jest grku. Očekujen po koji komentar!
Lumbardian

Da, vratili smo se, ali fali nam sadržaja iz freške prošlosti. Di je nestalo neznam, može li se vratit, neman pojma ni to. Ali Lumbardanet  je jope  tu, bar nešto. Već smo se bili zabrinuli. Ajmo dalje, u nove pobjede. I backup, backup treba činit radi ovakvih situacija. Ali ka sve vaja ko misli na backup. Uvik ista priča. A evo vam i jedan freška o kanalizaciji. Momenat postavljanja cijevi.