Lumbardanet.com

Rano jutro 16.08.1936, sv.Roko. Slavni razarači HMS “Grafton” i HMS “Glowworm” od oko 100 m dužine i 36 milja brzine obahodu otok Korčulu. Nahodu najlipši dil otoka di će doć engleski kralj Edward VIII u romantičnon zagrljaju sa gospođom Wallis Simpson. I stvarno, jahta “Nahlin” sa ljubavnicima, odbjeglim od aristokracije i visokog društva, prkoseći krutin običajima kraljevske fameje, baca sidro isprid Lumbarde. Nindi nego isprid Lumbarde. Kupaju se do podne i odlaze u grad vidit katedralu. Plan je 17.08 1936 odlazak u Dubrovnik u 10 ipo. Međutin, mimo protokola, kralj se čvrsto odlučuje na još jedno kupanje na Bilin žalu ko što se več čvrsto odluči za abdikaciju. Kolika je privlačna moć Lumbarde, koji je to potencijal ! Kralj će se sigurno sjećati tog pitomog mista okruženog škojima i pješćanim plažama za cili svoj život, a na nama je da pokušamo u najromantičniju bajku XX stoljeća uvrstit Lumbardu što je moguče više.
Mato Hanžeković, Ignjat Job, Edward VIII. Sve između dva vela rata. Strava.

Lumbardian

Ne znan jeli se kogo obada ali Lumbardanet je danas bi meta hackerskega napada. Govoru da iz Turske. Neki muslimanski ratnici. Da bi frmali niki od ratova. A dobro, ako će hackanje ovega sajta pomoć da frma bilo koji rat, a onda neka hackaju i po dva puta na dan.
Evo još jedna iz autorovog opusa “opterećenost simetrijom i suprotnostima”.  O2 hostingu zahvala na brzoj reakciji i uklanjanju hackerske zapreke.

Po ne znam koji put daje se na znanje da je Lumbardanet internet stranica pokrenuta s namjerom informiranja o događanjima u selu i na otoku, promoviranja mjesta i očuvanja kulturne baštine Lumbarde u virtualnom obliku.
Lumbardanet nije medij za rješavanje privatnih sporova čemu smo imali prilike svjedočiti putem vaših komentara u zadnjih nekoliko mjeseci. Kao što je to već bio slučaj, slobodno komentiranje članaka biti će onemogućeno po svemu sudeći zauvijek jer kao urednici ove internet stranice ne želimo snositi odgovornost za zlouporabu dane slobode javnog mišljenja. Svi komentari ubuduće neće biti objavljeni prije no li ih odobri jedan od urednika stranice.

Što se tiče nekakvog prozivanja za cenzuru: gumbi i pojedine fotografije kao što možete primijetiti nestali su zbog tehničkih problema koje smo imali neki dan, a što se tiče uklanjanja spornog članka, obzirom da je prenesen iz drugih medija i nije naše autorsko djelo jednostavno ne želimo snositi odgovornost za njegov sadržaj i prepucavanja koja su uslijedila nakon njegove objave. Iako objavljen u pozitivnoj namjeri kao zanimljivost iz mjesta, koju su objavili svi vodeći mediji u Hrvatskoj, članak je rezultirao u nešto sasvim drugo te je uklonjen i na zahtjev osobe koja se u njemu spominje i koju se putem mogućnosti komentiranja članka javno proziva i kritizira. Kao što sam to već naveo u uvodu to nije namjera ove stranice te bi jednako postupili i u slučaju da nas primjerice predstavnik Ignjata Joba zamoli da ne pišemo o njemu bez njegovog dopuštenja.

Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju,

Vaši webmajstori

Lumbardianov post o Mati Hanžekoviću i stara razglednica s Cankinovim kaštelom podsjetili su me na umjetnika koji je boravio u Lumbardi između dva svjetska rata. I nije se samo odmarao, već je za to vrijeme naslikao djelo koje se smatra jednim od najljepših krajolika našeg slikarstva. Riječ je o Ignjatu Jobu (1895-1936), vjerojatno jedinom pravom predstavniku kolorističkog ekspresionizma u nas. Rodio se u Dubrovniku, a studirao je na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Živio je, između ostalog, u Rimu i Beogradu, a 1927. godine vratio se u Dalmaciju (Vodice, Supetar, Split). Tada je otkrio svjetlost, žarke boje, uzbudljivu prirodu te njegovo slikarstvo zadobiva svoj pravi izraz.
U ljeto 1933. godine, put ga je nanio u Lumbardu. Za vrijeme dvomjesečnog boravka nastala su djela kojima je postigao vrhunac u slikarstvu krajolika. Najznačajnija je slika pod nazivom Vela glavica, koju je izveo u dvije varijante. Na njoj je prikazan Cankinov kaštel, promatran s Vele glavice. Prema riječima Grge Gamulina, Vela glavica I jedan je od najljepših krajolika našeg slikarstva, sazdan od mnoštva šarenih mrlja i poteza. Druga varijanta istog motiva vjerojatno je nastala u ateljeu.
Bilo bi zanimljivo saznati tko su bili lumbarajski domaćini Ignjatu Jobu, u kojoj je kući spavao, čije je vino pio, iz koje je prikuće upijao svjetlost, boje, vidike te kao rezultat naslikao djela koja se smatraju vrhuncem u njegovom pejzažnom slikarstvu. Ali to je manje važno, o njemu govore ove prekrasne slike…Kad malo bolje pogledam, i na njima je prikazan „akvedukt“ koji nam ne da mira!

Valerija

A pioneering identity from a wine-making family in the Kumeu-Huapai district has reached her 90th birthday with plenty of zest left over.

Zuva Nobilo celebrated her milestone with family and friends, especially her sister Frances Buratovich from California and Stipe and Jasna Nobilo with their children Marko and Dina from her birth place of Lumbarda on the island of Korcula in Croatia…čitaj dalje

Bašćina je u 2010.-tu ušla s 24 člana i djelomično izmijenjenim vodstvom. U iduće četiri godine, na čelu ove lumbarajske udruge bit će predsjednica Valerija Jurjević, dopredsjednica Sanda Hančević, tajnica Milka Batistić i rizničarka Zina Markovina. Osim spomenutih, u sastav Izvršnog odbora izabrani su Maja Šestanović, Roko Markovina i Frano Milina. Novi članovi Nadzornog odbora su Nedo Lipanović, Branimir Cebalo i Petar Barčić, a Stegovnog suda Maja Cebalo, Sanja Markovina i Robert Vegar.

U prilogu se nalazi kronologija dosadašnjih aktivnosti udruge Bašćina.

Udruga Bašćina
kronologija-aktivnosti-udruge-2005-2009doc

Pozivam Bašćinu, Općinu, TZ, bilo kog nadležnog, da osnuju fond za ovakve stvari i da počnu prikupljat ove vrijedne uspomene Lumbarajske baštine i da ih izlože na primjerenom mjestu umjesto da trunu u privatnim kolekcijama i prepuste se zaboravu. Da nije interneta nebi znali ni da postoje, a na svu sreću barem će se na virtualan način sačuvat kao što smo to činili već nebrojeno puta.

Evo smo dobavili jednu staru sliku Doma u doba ka je bi još u izgradnji. Kvaliteta nije najbolja ali isto je vridan bokun prošlosti. Obratite pažnju na ove “sanduline” poslagane po plaži. Zna li itko o čemu se tu radilo? Ako imate bilo kakvu informaciju činite znat. Hvala Ante.